CRIKVENICA je grad u području Vinodola u Hrvatskom primorju, 37 km jugoistočno od Rijeke. Smještena je u blizini ušća potoka Dubračine i njegovom dolinom povezana s unutrašnjošću Vinodola, a pješčani nanosi stvaraju crikveničku plažu. Ime je dobila po crkvi (crikvi) pavlinskog samostana koji je podignuo Nikola Frankopan 1412. na ušću Dubračine u more. Ima vrlo pogodne klimatske prilike; prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 13,2 °C, tijekom siječnja 5,4 °C, a srpnja 23,3 °C. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu, povrtlarstvu, stočarstvu, ribarstvu i posebice turizmu. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).
Crikvenica ima stoljetnu turističku tradiciju i danas je jedno od većih turističkih središta na Kvarneru. Za Crikvenicu su se već oko 1890. počeli zanimati stranci koji su je upoznali dolazeći iz Opatije na izlete. God. 1891. otvoren je prvi hotel kojem je vlasnik Ivan Skomerža dao ime Erzherzogin Clotilde. Iste godine nadvojvoda Josip kupuje pavlinski samostan koji preuređuje u vojno odmaralište, a potom u dječje ljetovalište; danas je hotel. Brz turistički razvitak uvjetovao je gradnju gradskoga kupališta i uređenje gradskog parka (1891.). Polaganju kamena temeljca za gradnju kupališta nazočan je bio hrvatski ban Khuen Hedervary. Velebni hotel Therapia, koji i danas spada u jedno od najljepših hotelskih zdanja na čitavoj hrvatskoj obali, izgrađen je 1895., a u skladu s tadašnjim shvaćanjima imao je lječilišnu funkciju. Crikvenica je 1906. službeno proglašena klimatskim lječilištem. Turistički rast Crikvenice traje do danas, njezina bogata rivijera, koja se proteže od Jadranova na sjeveru do Selca na jugu, pruža mogućnost svih vrsta odmora i rekreacije. Svoj izvorno lječilišni karakter Crikvenica je zadržala do naših dana, a dobro ustrojena medicinska ustanova Thalassotherapia poznato je lječilište (bolesti dišnih organa, reumatizam). Mnogi paviljoni (svih kategorija), apartmani, sobe, obala s dugačkim plažama i uređena kupališta, sportsko-zabavne igre i fešte u skladu su sa stogodišnjom tradicijom turizma u ovom gradu. Posebnost su plaže opremljene raznovrsnim zabavnim sadržajima za djecu, što Crikvenicu čini osobito omiljenim obiteljskim ljetovalištem. Na raspolaganju su brojni sportski tereni (tenis, igre s loptom) kao i oprema za vodene sportove (veslanje, jedrenje, surfing). Blaga klima omogućuje sportske pripreme i tijekom zimskih mjeseci.
Kako crikveničko zaleđe pruža obilje mogućnosti za planinarenje i lov, sezona ovdje ne prestaje krajem ljeta. U mjestu djeluje Lovačko društvo Srndać. Postoji i akvarij s jadranskom florom i faunom, te tropskim ribama (Vinodolska ul. 8).
Crikvenica obiluje zanimljivim kulturnim priredbama, a osobito su poznati Uskrsni koncerti. Obilježja tradicionalnih fešta imaju Dani Crikvenice (u kolovozu) te Ribarski tjedan (u rujnu). Gospodarska manifestacija Dani hrvatskog proizvoda nudi turistima vrhunske hrvatske proizvode (5.-12. srpnja).
Kulturne znamenitosti
Crikvenica se razvila na mjestu rimske putne postaje Ad Tures, prirodnome izlazu ceste na more; bila je luka starih vinodolskih gradova. Već u XIV. st. postojala je mala crkva sv. Marije, koju su Frankopani, gospodari toga kraja, obnovili 1412., uz nju sagradili samostan i naselili pavline. Samostanski sklop pojačan je ugaonom cilindričnom kulom (Kaštel).Crkva ima gotičko svetište, a dograđena je barokna lađa (1659., 1704.). Glavni oltar s kipovima Pavla Riedla (1776.), i dva bočna oltara i propovjedaonica djela su pavlinskih kipara i drvorezbara. Iz prvotne jezgre oko luke Crikvenica se širila prema Kraljevici i Selcu. Brz razvitak potaknuo je turizam. God. 1893. sagrađen je hotel Therapia i izrađen urbanistički plan (arhitekt S. Höfler); podižu se vile, hoteli i parkovi. Na mjestu romaničke crkve sv. Antona, srušene 1933., sagrađena je istoimena neoromanička crkva.
